Znanja i vještine učenika PISA ispituje kompetencije za stvarne životne situacije.
Prethodna istraživanja bila su usredotočena na „školsko“ znanje direktno vezano uz nastavni program i sadržaje.
Cilj PISA projekta jest ustanoviti koliko su učenici uspješni izvan školskog kurikuluma u područjima koja se procjenjuju.
PISA procjenjuje znanja i vještine učenika koje im omogućavaju potpuno sudjelovanje u društvu i gospodarstvu te cjeloživotno učenje. Neki elementi, poput usvojenosti ključnih prirodoslovnih koncepata, vjerojatno će biti dio školskih kurikuluma, no PISA nadilazi procjenu same usvojenosti određenog skupa znanja koje je obuhvaćeno mnogim školskim predmetima. Promatra se sposobnost učenika za aktivno razmišljanje o svom znanju i iskustvu te za rješavanje problema koji će biti važni u njihovu budućem životu.
Višestruki aspekti obrazovnih rezultataPojam “pismenost” odabran je kako bi odražavao širinu znanja, vještina i kompetencija koje se procjenjuju. Područja procjene odabrana su s obzirom na sadržaj ili strukturu znanja koju učenici moraju usvojiti u svakom području procjene, procese koji se moraju izvršiti, te na kontekste u kojima se znanja i vještine primjenjuju. Ne postoji oštra granica između pismenosti i nepismenosti, već se postignuće učenika određuje pomoću niza sukcesivnih razina znanja i vještina.
Širi stavovi i sposobnostiKompetencije koje prelaze kros-kurikularne granice imaju sve veću važnost u PISA programu kako se on razvija s vremenom. U ciklusu PISA 2000 analizirala se motivacija učenika i ostali aspekti stavova učenika pod nazivom “slika o sebi”. U ciklusu PISA 2003 procjenjivala se i sposobnost učenika za rješavanje problema, a u ciklusu PISA 2006 od učenika se tražilo da iskažu svoje stavove i uvjerenja u odnosu na glavnu domenu - prirodoslovlje.
Dobna skupina koja se procjenjujeProcjena znanja i vještina mladih ljudi koji se bliže završetku obveznog školovanja (u većini zemalja to je dob od 15 godina) pruža korisne pokazatelje o učinkovitosti odgojno-obrazovnih sustava. |
|
|
|
|
