Prirodoslovna pismenost definirana je kao sposobnost korištenja prirodoslovnog znanja, prepoznavanja pitanja i izvođenja zaključaka temeljenih na dokazima radi razumijevanja i lakšeg donošenja odluka o prirodnom svijetu i promjenama koje u njemu izaziva ljudska aktivnost.
Da bi se ova definicija provela u procjenu prirodoslovne pismenosti, utvrđene su tri široke dimenzije, a to su:
• prirodoslovni procesi (mentalni procesi uključeni u rješavanje problema) – PISA stavlja naglasak na sposobnost korištenja prirodoslovnog znanja i na znanje o prirodnim znanostima. Učenici bi trebali razumjeti narav prirodnih znanosti, njihove postupke, njihovu snagu i ograničenja te vrste pitanja na koje mogu ili ne mogu dati odgovor. Jednako tako, učenici bi trebali biti sposobni prepoznati vrstu dokaza potrebnog u znanstvenom istraživanju i opseg do kojeg se mogu izvoditi pouzdani zaključci na temelju dokaza. Za učenike je važno da budu sposobni učinkovito priopćavati svoja stajališta i argumente određenoj publici jer u protivnom neće moći izražavati svoje mišljenje o pitanjima o kojima se raspravlja u društvu. PISA razlikuje pet takvih procesa:
• prepoznavanje pitanja koja se mogu znanstveno istražiti,
• pronalaženje dokaza potrebnih za znanstveno istraživanje,
• izvođenje i vrednovanje zaključaka,
• priopćavanje valjanih zaključaka i
• pokazivanje razumijevanja prirodoslovnih koncepata.
Svi procesi, osim posljednjeg, ne traže prirodoslovno predznanje. No ipak, budući da nijedan prirodoslovni proces ne može biti bez sadržaja, prirodoslovna pitanja u PISA procjeni uvijek će tražiti razumijevanje ključnih prirodoslovnih koncepata.
• prirodoslovni koncepti, izraženi s obzirom na široke ideje pomoću kojih se objašnjavaju aspekti naše fizičke okoline. PISA ne pokušava utvrditi sve koncepte koji bi zadovoljili taj kriterij jer bi bilo nemoguće procjenjivati ih opsežno s obzirom na ograničen ispitni prostor. Umjesto toga, odabrani su koncepti vezani uz sljedeće teme:
• struktura i svojstvo tvari,
• atmosferske promjene,
• kemijske i fizikalne promjene,
• transformacije energije,
• sila i gibanje,
• oblik i funkcija,
• biologija čovjeka,
• fiziološke promjene,
• biološka raznolikost,
• genetska kontrola,
• ekosustavi Zemlje i njezino mjesto u svemiru te
• geološke promjene.
• prirodoslovne situacije, koje podrazumijevaju stvarnu životnu pojavu u kojoj se mogu primijeniti prirodne znanosti Područja primjene prirodoslovlja grupirana su u tri opće teme:
• znanost o životu i zdravlju,
• znanost o Zemlji i okolišu te
• znanost o tehnologiji.
Problemi obuhvaćeni tim temama mogu nas se ticati kao pojedince, kao članove lokalne zajednice ili kao građane svijeta, a često kao sve troje. |
|
|
|
|
