Čitalačka pismenost definira se kao razumijevanje, korištenje i promišljanje o pisanim tekstovima da bi se postigli osobni ciljevi, razvijalo znanje i potencijal te sudjelovalo u društvu.
Čitatelji reagiraju na neki tekst na raznovrsne načine pokušavajući razumjeti i koristiti ono što čitaju. Taj dinamički proces sadrži mnogo dimenzija od kojih su tri korištene u razvoju PISA procjene:

• Oblik materijala za čitanje ili teksta - PISA istraživanje razlikuje neprekinute i isprekidane tekstove. Neprekinuti tekstovi  (opisi, pripovjetke, rasprave, upute, itd.) obično se sastoje od rečenica koje su organizirane u odlomke. Odlomci mogu biti uklopljeni i u veće strukture kao što su odjeljci, poglavlja i knjige. Isprekidani tekstovi ili dokumenti predstavljaju podatke prikazane na različite načine, kao što su popisi, obrasci, grafikoni, dijagrami, itd.
Procjena se temelji na načelu da će se svaki pojedinac kao odrasla osoba susretati s raznim pisanim oblicima i da nije dovoljno samo znati pročitati ograničeni broj tipova tekstova koji se najčešće koriste u školi.

• Procesi, odnosno čitalački zadaci - PISA procjenjuje sposobnost učenika za izvršavanje raznovrsnih čitalačkih zadataka.  Nastoje se simulirati zadatci koji se susreću u autentičnim situacijama čitanja, tj. u stvarnom životu.
Pretpostavlja se da je većina petnaestogodišnjaka već usvojila najosnovnije vještine čitanja te se one više ne procjenjuju. Umjesto toga, od njih se očekuje da pronađu određenu informaciju u tekstu, da ga razumiju, pravilno interpretiraju, da kritički promišljaju o njegovu sadržaju i obliku u odnosu na vlastito poznavanje svijeta i obrazlože svoje stajalište.

• Kontekst ili situacije čitanja (svrha u koju je tekst napisan) - PISA razlikuje četiri tipa konteksta, odnosno situacija čitanja zavisno od toga kako se, prema namjeri autora tekst koristi. Čitanje u privatne (osobne) svrhe odvija se radi zadovoljavanja vlastitih interesa pojedinca (npr. roman, osobno pismo ili ) . Čitanje u javne svrhe odvija se radi sudjelovanja u aktivnostima šireg društva (npr. službeni dokumenti). Čitanje u poslovne (profesionalne) svrhe obično je usko vezano uz ispunjenje nekog zadatka (npr. priručnik ili izvješće). Čitanje u obrazovne svrhe ili čitanje radi učenja obično se odnosi na usvajanje podataka kao dio većeg obrazovnog zadatka (npr. udžbenik ili radni listovi). Razlike se prave zbog toga što neki mogu biti uspješniji u jednoj čitalačkoj situaciji od drugih, pa je u tom slučaju poželjno ispitnim pitanjima obuhvatiti različite tipove čitanja.